Predrasude dio su života, tradicije, kulture i odgoja. Preopterećenje s predrasudama vrlo je individualno te se razlikuje od osobe do osobe. Kad govorimo o predrasudama vezanih na nagluhost, pritisak zna biti veći nego što bi se očekivalo. Velikom broju ljudi prihvatiti nagluhost predstavlja velik problem i još veći upotreba slušnih pomagala. Tim automatskim mislima blizu je predstava velićine i oblika slušnih aparata kakvi su bili nekad. Možda je prisutan i strah da bi slušni aparat mogao šumiti, pištati ili jih kako drugačije smetati. Nekad su takvi strahovi bili potpuno utemeljeni. Nekad.
Razvoj slušnih aparata u zadnjim godinama doveo nas je u današnjem vremenu do velikog izbora modernih slušnih aparata, koji nude puno više zadovoljstva nego što je to bilo još prije par godina. Pištanje aparata otišlo je u povijest i jasnoća zvuka (i u bučnim prostorima) znatno je povećana. Isto tako su slušni aparati ogromno napredovali na području diskretnosti. Umijesto srama, možemo se pohvaliti i njihovim izgledom i poboljšanoj kvaliteti društvenog života. Ponovo postavite most do ljudi!
Kad vam postane jasno da gubite sluh, bitno je što prije potražiti stručnu pomoć. Nagluhost izvora u unatarnjem uhu – šta je načešći uzrok gubitka sluha – najbolje se rješava s nošenjem slušnih aparata. Radi različitih predrasuda u društvu vrlo malo je takvih ljudi, koji su spremni pomoći si nošnjom slušnog aparata odnosno se za slušni aparat odluče kada se nagluhost znatno poveća i kada ozbiljnije počinje trpjeti njihova kvaliteta života i njihovih bližnjih.
Čujete li šaput?
ZAR JE VRIJEDNO, da radi tvrdoglavosti i nepriznavanja nagluhosti ne čujete svojih prijatelje i najmilijih?
ZAR JE VRIJEDNO, da se radi predrasuda povlačite u osamu i trpite?
ZAR JE PAMETNO, da u slučaju nagluhosti predugo čakate na slušni aparat?
Svaki organ mora opravljati svoju funkciju ako želimo da je u kondiciji. Uho, kojemu su oduzeti zvukovi (u slučaju nagluhosti) djeluje polovno.
(Pre)kasna odluka za slušne aparate većinom nudi slabije razumijevanje govora nego ako se osoba za slušni aparat odluči na vrijeme. Poslije dugih godina nagluhosti osobe se odviknu slušanja brojnih i raznolikih zvukova. Kad osoba primi slušni aparat opet se čuje “sve zaboravljeno”. U početku obično smetaju zvukovi “sa strane” jer jih uho jednostavno već dugo nije naviklo slušati. Ako je odluka ua slušni aparat donesena vrlo kasno, teže je ponovo postići odlično razumijevanje govora – naročito u bučnim okolicama.
Moderni slušni aparati tu dolaze iznimno u pomoć, a privikavanje na ponovno slušanje ipak je proces koji može potrajati neko vrijeme. Po pravilu osoba, koja se je više vremena “odvikavala” slušanja, više vremena će se i privikavati na novo slušanje. A trud se na kraju svejedno isplati! Ponovo ćete biti dio vaše okolice. Ponovo ćete komunicirati sa ljudima koje volite, koji su vam dragi i naravno, sve ostale zvukove isto tako. To je bogastvo kojemu se nije potrebno odricati… radi PREDRASUDA!
U staroj Grčki i u Rimu so bili mišljanja da su gluhe osobe intelektualno manje vrijedne te da jim ne pripadaju ista prava kao drugim ljudima. Sličnog mišljenja bio je i veliki filozof Aristotel. Stalište da su gluhi u svojim kognitivnim sposobnostima bitno slabiji od drugih prevladovalo je sve do drugog svijetskog rata. Općenito su bili mišljenja da gluhe i nagluhe osobe na inteligencijskim testovima izkazuju dvogodišnji zaostatak i petogodišnji zaostatak na testovima znanja. Zato su bili krivo uvjereni da su kognitivne sposobnosti gluhih i nagluhih osova kvalitativno i kvantativno drukčije nego kod ljudi neporemećenog sluha te da su posljedica nagluhosti. Danas brojne studije naravno potvrđuju da nema nikakve direktne veze (na)gluhosti i inteligencije.
Gluhe in nagluhe osobe nekad su se etiketirali kao gluplje jer su se često naopako odazivali na situacije u okolici. Suprotno je bilo etiketiranje slijepih ljudi i osoba slabijeg vida. Oni, koji su nosili očala, davali su utisak razgledanosti i inteligencije. Iako te ostarjele stigme gube na znaćenju, čini se da se ljudi još uvijek teže odluče za slušni aparat i to radi srama te nepoznavanja modernih slušnih aparata.
Savjetujemo kod izbora
Moderni slušni aparati jedva se vide. Ako uopće?
U slušnm centrima AUDIO BM slušni akustičari dobro smo svjestni kakvu moć imaju predrasude pred priznavanjem nagluhosti i pred slušnim aparatima. Omogućavamo vam informativan i besplatan test sluha i besplatan test slušnih aparata. Izaberite svoga u vašoj najdražoj boji ili takvog, koji će se ponajviše sakriti.
Puno ljudi kaje se da su tako dugo čekali sa odlukom za bolji sluh i bolji život te zakasnili toliko lijepoga što nam donosi sluh. Sluh je jedan najbitnijih čula.
AUDIO BM mjesto gdje se cijena i kvaliteta dobro slažu
Naručite se na besplatno testiranje sluha. Testirajte kakva slušna pomagala imamo - besplatno. Provjerite kako jih individualno adaptiramo za vas.
Stranke potvrđuju našu predanost kod nudenja pomoči kako bi vi opet bolje čuli - i živjeli.
V AUDIO BM slišnim centrima naš posao odrađujemo stručno i sa srcem. Garantiramo odlične usluge i najnovije modele slušnih aparata za sve potrebe i za sve generacije.
ZASTUPAMO PRIZNATE I PROVERJENE ZNAMKE
