U večini primjera gubitak sluha je kvar, koji se razvija polako – ponekad i više godina. Često čujemo kako saznajemo šta smo izgubili tek tad, kad to stvravno izgubimo. Nažalost kod sluha nije ništa drukčije. Tek kad stvarno postane komunikacija problematićna, tek tada postajemo svjestni poteškoća sa sluhom.
Nagluhost je sve češći problem današnjeg svijeta. Više od 500 milijuna ljudi na našoj planeti susreću se s nekim stupnjem gubitka sluha. Kako je sve više negativnih utjecaja buke, taj broj još samo raste. Izlaganje glasnoj buci na radnom mijestu ili doma može utjecati na gubitak sluha i kod nižih starosti.
Među najčešće uzroke nagluhosti spadaju buka i starenje. Jedna od šest odraslih osoba (16% Evropljanina) ima barem takav stupanj nagluhosti da se već pojavljuju smetnje u komunikaciji u svakodnevnom životu.
Zamislite da vidite nejasno. Dali bar čujete jasno?
Dobrom vidu ne odričemo se lako.
Zašto
bi se odrekli dobrom sluhu?
Rezultati studije Njemaćkog saveza za promociju dobrog sluha (FGH) pokazali su da je samo oko 30% ljudi s kvarom sluha svejstnih kvara sluha i priznaje da ima poteškoća. Skoro punih 71% uključenih ljudi u studiji, kod kojih su utvrdili nagluhost, nisu htjeli priznati poteškoće kod slušanja. Možda i radi mišljenja i predrasuda da bi ljude s aparatima povezivali sa slabošću, starošću i manjom inteligencijom. Naravno ništa od toga ne vrijedi. Dosta jih odgođava puduzimanje sve dok jim nagluhost zaista ne poćinje stvarati probleme u kvalitetu njihovih života. Posljedice poricanja i demantiranja nagluhosti te ne-nošenje slušnih aparata mogu biti ozbiljne i brojne: od osjećaja da se jim dešava nepravda, do izolacije od ljudi, nepovjerenja u ljude, depresije, …
Naša sposobnost zaznavanja zvuka dakle ima velik utjecaj na način kako komuniciramo i kako se povezujemo s drugima. Iz istog razloga događaju se i društvene i senzibilne promjene u nama. Ne odrecite se svemu lijepome šta nam donosi sluh!
Kvar sluha može nastati gdjegod na slušnom putu, od vanjskog uha do moždanih centra koji procesiraju poticaje. Neke nagluhosti moguće je ozdraviti operativno ili sa liječenjem. Najčešće, još naročito kod senzori-neuralne nagluhosti, slušni aparat jedina je solucija.
Slušni aparati danas su moderna tehnička pomagala koja nagluhi osobama omogućuju kvalitetno slušanje zvuka i razumijevanje govora i u bučnim okolicama – čak i kod težih nagluhosti.
Nagluhost je prepreka uživanja u slušanju omiljenih zvukova. Koji je vaš omiljeni zvuk?
Većini korisnika slušnih aparata poboljša se društveni aspekt života. Upotreba slušnih aparata povezana je sa smanjivanjem ljutnje, frustracija, paranoje i s općim poboljšanjem emocionalne stabilnosti.
Većinom nagluhosti ne primjetimo odmah kako nastaje polako i postepeno.
Nagluhost češće primjete obiteljski članovi i prijatelji – prije negoto primjeti i sama nagluha osoba. Nagluhe osobe postanu svejstne šta su izgubile tek kad prime slušni aparat na testiranje. Tek tada uvide kako slabo su zaista čuli i vrlo često uz to shvate i požale da nisu zatražili pomoć već prije.
Molimo vas, pročitajte donji tekst:
ili:
Naporno, jel da?
Rješenje:
Lijepa naša (1. kitica) – Stihovi himne Republike Hrvatske
Zamislite da tako nepotpuno nagloha osoba čuje govor!
Potreban je iznimno velik napor da se uz nepotpune auditivne informacije bar otprilike pogodi šta je bilo mišljeno. Sa slušnim aparatima možda nećete shvatiti šta je pjesnik htjeo reći, ali ćete barem moći čuti i razumijeti.
Slabije razumijevanje obično je prvi pokazatelj nagluhosti.
Ispod se nalaze zvučne datoteke koje možete poslušati da bi dobili približak kako te zvukove čuje nagluha osoba ili osoba sa tinitusom.
Predvodite si zvučne primjere kako bi suosjećali s nagluhim osobama. Pvi zvučni primjer predstavlja slušanje osobe s normalnim sluhom. Slijedeći predstavljaju slušanje s raličitim stupnjevima nagluhosti. Moramo naglasiti da slijedeći zvučni primjeri predstavljaju samo grubu orientaciju. Kako zaista čuju nagluhe osobe zavisi od stupnja i vrste nagluhosti. Isto tako je sa tinitusom koji se može protumačiti različito.
Kvaliteta zvučnih primjera zavisi i od vaše opreme.
Zvučne datoteke služe samo kao primjer. S tim datotekama ne možete provjeriti vaš sluh isto tako test sluha ne možete obaviti preko interneta.
Kako se čuje tinitus?
Gledano na mjesto kvara sluha razlikujemo:
PERIFERNE SMETNJE SLUHA
Provodna ili konduktivna nagluhost – mjesto kvara sluha je u vanjskom ili srednjem uhu. U primjerima provodne nagluhosti zvučni valovi ne prenose se ili se vrlo slabo prenose u unutarnje uho radi kvarova u zvukovodu, bubnjićiu, slušnim košticama, ovalnom ili u okruglom prozorčiću. Takav kvar obično se pokaže kroz blagu ili umjerenu nagluhost – slušni prag obično nije veći od intenziteta od 65 dB, a audiogram ima obično linearan oblik. Takvu vrstu nagluhosti može se pozdraviti s kiruškim postupkom ili s medikamentima. I slušni aparat može pomoći.
Zamjedbena ili senzoneuralana (perceptivna) nagluhost – mjesto kvara je u unutarnjem uhu ili se radi o kvaru slušnog živca i takvu nagluhost ne možemo pozdraviti medikamentima ili sa kirurgijom. Uzrokovana može biti sa strane crljenice u trudnoći, buke, starosti, genskim faktorima, … Kod zamjedbene nagluhosti na audiogramu može se očekivati koji god stupanj nagluhosti. Rehabilitacija slušanja i govora zahtijeva nošenje elektroakustične tehnike. Radi kvara čulnica dolazi do poremećenja zvuka, zato može biti govor slabije razumljiv i s pojačavanjem zvuka. Naredno noviji slušni aparati koji nisu više samo pojačala zvuka jamče bolje rezultate kod razumijevanja govora.
Mješovit ili kombiniran gubitak sluha – istovremeno postoje provodna (konduktivna) i zamjedbena (perceptivna, senzoneuralna) nagluhost.
CENTRALNE SMETNJE SLUHA
Centralna izguba sluha pomeni nezmožnost avditornega centra možganov, da pravilno razume oz. prepozna zvočne informacije (zvok ali govor). Vzrok za takšno nezmožnost možganov je poškodba, okvara slušnega živca, možganskega debla ali avditornega korteksa. Centralne okvare sluha lahko spremlja zaznavna naglušnost, vendar ne nujno. Med centralne motnje spadata:
Retrokohlearna okvara – Vzrok motnje lahko opredelimo kot merljiv bolezenski proces živčnega sistema centralno od polža (tumorska rast, infarkt, anomalije žilja itd.)
Centralne smetnje slušne obrade – rezultat su neprimjerne upotrebe i obrade akustičnih signala u centralnom živčanom sistemu. Uz nemogućnost davati zvuku značenje oštečeni su slušna memorija, slušna pozornost, sposobnost razlikovanja glasova i razlikovanja glavnog slušnog signala od šuma okolice. Degenerativni procesi kod staranja nalaze se u perifernom te centralnom slušnom putu. Radi promjena u srednjem i unutarnjem uhu zvuk se ne prevodi normalno, dolazi do poremećaja. Radi starostnih promjena u centralnim slušnim putevima zvuk se niti ne procesira primjerno.
Gledano na stupanj gubitka sluha razlikujemo*:
Gledano na vrijeme nastanka gubitka sluha razlikujemo:
Prelingvalni gubitak sluha
U skupinu prelingvalno nagluhih/gluhih osoba spadaju osobe, koje su izgubile sluh odmah nakon rođenja ili najkasnije do 3. godine starosti.
Postlingvalni gubitak sluha
Među postlingvalno nagluhe/gluhe osobe sude sve kasnije oglušjele osobe koje su prije nastupa nagluhosti sa slušanjem usvojile glasovno-jezićnu komunikaciju. Njihova glasovno-jezićna komunikacija inaće je bez greške. Ta skupina blizu je psihološko-zamjedbeni i socialno-komunikacijski grupi osoba s normalnim sluhom.
Nagluha osoba koja se odrekla slušnom pomagalu suočava se sa puno problema koji potiću iz komunikacijskog, socialnog i emocionalog vidika.
Komunikacija
- Razgovori su kraći
- Manja upotreba telefona
- Sugovornik mora više puta ponoviti već kazano
- Izbjegavanje razgovora
Društveni vidik
- Izbjegavanje društva ili stranaca
- Maloriječnost i povlaćavanje
- Manja efikasnost kod rada
Emocionalni vidik
- Stid
- Ljutnja, razočaranje
- Anksioznost
- Depresija
Nagluhost razdvaja i najbolje prijatelje.
AUDIO BM slušni akustičar će vam stručno savjetovati
AUDIO BM slušni akustičar stručno će vam savjetovati kod izbora najboljeg rješenja za vašu nagluhost, vaše želje i potrebe. Dosljedna upotreba slušnih aparata može nagluhim osobama pomoći ponovo živjeti pun i socialno bogat život.
Ako imate poteškoća sa sluhom, oslobodite se predrasuda te si bar djelomito priznajte probleme koje vam slabiji sluh donosi u vaš život. Kod nas vam besplatno napravimo informativni test sluha te vam savjetujemo kako dalje.
Nagluhost nije za podcenjevati! Sluh vam omogućava kvalitetno komuniciranje s okolicom. Naglasiti moramo i da je vaš sluh potrebno trenirati. Ako predugo odugovlačite, dolazi do dodatnog pada slušnih sposobnosti; prije svega sposobnost razlikovanja glasova i razumijevanja govora.
Do nagluhosti dolazi kad je problem u jednom ili više područja na slušnom putu. Nagluhost obično ne izgleda tako, da bi bili svi zvukovi jednakomjerno utišani nego se obično neki zvukovi bolje čuju od drugih. Smanjena je i sposobnost razlikovanja glasova.
Uzroci za nagluhost mogu biti:
Starenje
Gubitak sluha ja naravno i dio starenja. U starostno doba od 30-40 godina čulnice u unutarnjem uhu počinju odmirati. Do starosti 60-65 godina otprilike 30% ljudi ima takav gubitak sluha da već bitnije utjeće na njihovu sposobnost slušanja svakodnevnih zvukova kao što je na primjer govor. Gubitak sluha može se prikazivati raznoliko – od ograničenog slušanja tiših zvukova ili slabijeg razumijevanja govora, do potpune gluhoće. Kod približno jedne od deset osoba nagluhost je takva da bi već bio potreban slušni aparat.
Izloženost buci
Buka i dulja izloženost buki može oštetiti vaš sluh doma ili na poslu. Neki zanati kao što su industrijski radnici, muzičari, vatrogasci, radnici na gradilištima i drugi mogu preživjeti velik dio svog života izloženi visokim stupnjevima buke. Svakodnevno smo izloženi buci i doma sa raznima aparatima kao fen za kosu, usisivać, kosilica, …
Drugi uzroci
Među druge uzroke uvrštamo: različite bolesti, upale uha, neke medikamente, genetika, tjelesne ozljede, …
Većina ljudi s kvarom sluha može si značajno poboljšati svoje slušne sposobnosti te si povećati kvalitetu života sa slušnim aparatima.
Audiometrija je najčešća subjektivna metoda za izmjer stupnja sluha.
Audiogram grafični je prikaz slušnog praga kod pojedinaćnih frekvencija (na donjoj slici je upisan primjer za desno i lijevo uho, izmjeren preko zračne provodnosti – “AC”).
Na audiogramu mogu se nalaziti i druge krivulje kao:
- slušni prag izmerjen po koštanoj provodnosti “BC”,
- granica nelagođe “UCL”,
- najudobnija razina slušanja “MCL”,
- slušni prag izmjeren u slobodnom polju “FF”.
Kod očitavanja stupnja gubitka sluha u obzir uzima se slušni prag izmjeren preko zračne provodnosti kod frekvencija: 500, 1000, 2000 i 4000 Hz.
Podatak da čujemo zvuk do frekvencij 20 000 Hz potrebno je uzeti uz sadržasnost. To valja za mlade. Sa godinama audiogram spušta se sve niže i niže. Poslje sedamdesete godine audiogram se teže bilježi na frekvencijama od 8 000 Hz. Uz smanjivanje zamjedbenosti obično oslabi i razlikovanje među zvukovima.
To kod slušanja radia ne smeta puno kako možemo radio jednostavno pojačati. Više nas smeta kod razgovora u manjim ili većim skupinama. Slova kao što su p, t, k, f, s prepoznajemo prije svega po njihovim višim frekvencijama. Zato jih u starosti slabije čujemo naročito kad razgovaramo u skupinama i slabije razumijemo.
Utjecaj starosti na sluh. Diagram je djelo J. de Laata iz medicinskog centra univerziteta u Leidnu. Snimljen je poslije članka L. F. J. Hermansa | Stare uši u Europhysics News Siječnja 2005.
Akustika v širem značenju važi za znanost o zvuku i njegovom širenju. U užem smislu je to znanost o zvuku u prostorima.
Audio (i dio imena našeg poduzeća) izlazi iz engleskog jezika. Više detalja o AUDIO.
Zvuk je mehanično njihanje frekvencija među 16 Hz i 20.000 Hz (čujna zona čovjeka) koje se širi u obliku longitudinalnih valova koje čovjek osjeća kao zvuk. Ton je najjednostavniji zvučni učinak koji nastaje radi sinusnog njihanja (harmonično njihanje). Visina tona zavisi od frekvencije a tonska moć od aplitude. Zvon je zvuk osnovnog tona s višim, harmoničnim frekvencijama (alikvotni tonovi).
Frekvencija je broj njihanja na vremensku jedinicu (obično sekunda). Mjeri se u Hertz-ovima (Hz). Jedan njihanj ima frekvenciju 1 Hz ako se u jednoj sekundi dođe do punog (sinusnog) njihanja.
Decibel je jedinica za jakoću zvuka/buke, poimenovana po Alexandru G. Bellu, engleskom fizičaru, izumitelju telefona. Decibel predstavlja jednu desetinua Bell-a te je logaritmična veza među dvoje jednakomjernih veličina G1 i G2 (npr. dvije otklona kod njihanja). dB=1, ako valja (G1/G2) = 1/10. Kod toga je omjer sastavljen iz zvučne razine koja je nastala radi izvora zvuka (npr. motor) i normalne zvučne razine.
Granica sluhai (prag sluha) i granica bola. Prag sluha donja je granica kod koje ljudsko uho još primjeti zvuk. Percepcija zvuka zavisi i id frekvencije i od visine tona. Čovjek primjedbeno reagira na frekvencije među 12 Hz i 20 kHz. Najlakše se kod normalnog sluha primjeti zvuk frekvencije 1000 Hz sa glasnoćom 0 dB. Ako povečamo razinu zvuka za 10 dB, osječaj glasnoće biti će podvojen. Granica bola iznosi oko 120 dB.
Buka je nazaželjen ili štetan zvuk koji u prirodnoj okolici unosi nemir, smeta ljudima i smeta zdravlju i razpoloženju ili ima štetni utjecaj na okolinu. Etiketiranje zvuka ko buke djelomito je subjektivne prirode – zavisi od osjetljivosti pojedinaca. Buka smeta komunikaciju, odmor i spavanje te smanjuje koncentraciju i produktivnost i loše utjeće na psihofizično stanje ljudi.
Lombardov efekt: Radi buke koja nastaje kao posljedica govora veće skupine ljudi u istom prostoru, smanjuje se sposobnost čuti i razlikovati, čime sudionici kompenziraju s glasnijim govorom. Posljedićno se razina buke spiralno povečuje. Do Lombardovega efekta dolazi prije svega radi slabe akustike prostora.
Šum je mješavina brojnih tonova koji vrlo brzo mijenjaju frekvenciju i moć.
Izvor rječnika: http://www.decibel.si
Klasifikacija naglušnosti (ASHA lestvica)
| dB HL |
Stupanj gubitka sluha |
Utjecaj na komunikaciju |
| 10 do 15 dB | Normalan sluh | Normalna komunikacija. |
| 16 do 25 dB | Sluh u fiziološkim granicama | U tihim okolicama osoba nema problema, kod razumijevanja govora u okolicama sa bukom tiši razgovor je teško razumjeti. |
| 26 do 40 dB | Lakša | U tihim konverzacijskim situacijama, gdje je predmet razgovora poznat i sa ograničenim riječnikom, osoba nema problemakod komuniciranja. Slabotan, tih govor ili udaljeni razgovor je već teže čuti iako je buka minimalna. |
| 41 do 55 dB | Umjerena | Osoba može čuti samo govor od blizu. Skupinske aktivnosti, kao što su govorne situacije društvu, predstavljaju komunikacijski izazov. |
| 56 do 70 dB | Umjereno teža | Osoba može čuti samo glasan i čist govorni signal te ima više problema kod skupinskih situacija. Većinom je i govor pojedinca primjetljivo otežen iako je razumljiv. |
| 71 do 90 dB | Teška | Osoba ne može čuti govora osim ako je taj vrlo glasan, a i tada ne može prepoznati svih riječenica. Zvukovi okolice prisutni su ali jih osoba ne meže identificirati. Govor pojedinca nije sasvim razumljiv. |
| 91 i vše dB | praktična gluhoća |
Osoba može čuti pojedinačne glasne zvukove a govora ne može čuti. Cilj sa slušnim aparatom jeste da se uspostavi osnovno komuniciranje. Govor pojedinca, ako je uopće razvijem, nije razumljiv. |
Gdje se nalaze različiti zvukovi i stupnjevi nagluhosti – prikaz na audiogramu.
Za lakšu predstavu prikazujemo sliku zamjedbe zvukova uz sliku audiograma.
AUDIO BM mjesto gdje se cijena i kvaliteta dobro slažu
Naručite se na besplatno testiranje sluha. Testirajte kakva slušna pomagala imamo - besplatno. Provjerite kako jih individualno adaptiramo za vas.
Stranke potvrđuju našu predanost kod nudenja pomoči kako bi vi opet bolje čuli - i živjeli.
V AUDIO BM slišnim centrima naš posao odrađujemo stručno i sa srcem. Garantiramo odlične usluge i najnovije modele slušnih aparata za sve potrebe i za sve generacije.
ZASTUPAMO PRIZNATE I PROVERJENE ZNAMKE
